Poslovne vesti - Hrvatska

U Hrvatskoj samo 25 hotela najviše kategorije

Prema posljednjem popisu kategoriziranih objekata iz ožujka ove godine, u Hrvatskoj egzistira 588 hotela sa 100.898 kreveta, što je otprilike polovica hotelskih kreveta koji su nam potrebni ako želimo hvatati korak s najboljom sredozemnom konkurencijom.

Prevladavaju hoteli srednje kategorije, oni s tri zvjezdice, kojih je 306, odnosno koji nude 43.540 kreveta. Najlošijih hotela, s dvije zvjezdice, ima 97, od toga 18 u Splitsko-dalmatinskoj županiji i jedan manje na Kvarneru. Posljednjih je godina iznimno narastao broj hotela s četiri zvjezdice kojih je sada 160. U tim iznimno dobrim hotelima (jer je kod nas kategorizacija stroga pa bi naši hoteli s četiri zvjezdice u nizu sredozemnih zemalja bili prvokategornici) na raspolaganju je 33.442 postelje.

Po broju takvih hotela prednjači Splitsko-dalmatinska županija gdje je 40 objekata zaslužilo četiri zvjezdice, slijedi Primorsko-goranska s 32 hotela i Istra s njih 23. Loše je, međutim, što čak četiri županije - Ličko-senjska, Bjelovarsko-bilogorska, Požeško-slavonska i Sisačko-moslavačka, nemaju niti jedan hotel s četiri zvjezdice. Štoviše, dodatnih sedam županija, naravno kontinentalnih, raspolaže s po jednim objektom kategoriziranim s tom kategorijom. Neiskorištenost i zanemarenost kontinenta ogleda se i po toj statistici. Nadalje, tek tri županije i Zagreb mogu se pohvaliti da imaju najbolje ocijenjene hotelske objekte. Od 25 hotela kategoriziranih s pet zvjezdica, 14 ih je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, po tri su u Istri, na Kvarneru te u Zagrebu, a dva u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Najbolji hrvatski hoteli imaju 8682 kreveta i po kvaliteti su ravnopravni ponajboljim europskim hotelima.

Uz to, isti popis navodi 16 kategoriziranih aparthotela s 982 kreveta, te 44 turistička naselja s 23.392 kreveta. Nažalost, zlatno vrijeme hotelijerskog booma uništila je ekonomska kriza. Posljednje dvije godine sagrađeno je uglavnom samo ono što se davno prije planiralo i započelo, nove investicije gotovo su zamrznute jer hotelijeri čekaju bolja ekonomska vremena.

Hotelijeri su, podsjećamo, bili kvalitativni nositelji ovdašnjeg turizma, u svoje su objekte uložili silne milijarde eura, no mnogi, poput recimo turističkih zajednica, nisu ni željeli ni uspijevali pratiti taj ritam. Hotelski kreveti neosporni su nositelji ovdašnje turističke kvalitete, ali nove će hotelske investicije, ponavljamo, pričekati bolja vremena. S druge strane, u kampovima se ostvari četvrtina svih noćenja na godišnjoj razini, pa i kampovi igraju veliku ulogu u kreiranju slike o hrvatskom turizmu. Prema riječima Adriana Palmana, direktora Ureda Hrvatske kamping udruge, u Hrvatskoj je kategorizirano 235 velikih i 284 malih kampova u domaćinstvima ukupnog kapaciteta 232.080 osoba.

Državni zavod za statistiku otkriva da je prosječna godišnja popunjenost ovdašnjih kampova 61 dan, s tim da su Istra i Kvarner nešto iznad tog prosjeka. Iako su prema novom pravilniku o kategorizaciji svi kampovi morali bit kategorizirani kategorijom od dvije do pet zvjezdica, prema novom pravilniku kategorizirano je, tvrdi Palman, tek 50 ili 60 objekata. Ostali još uvijek nose prastare oznake, od jedne do četiri zvjezdice. Problem je bio u neriješenom Zakonu o zemljištu pa se vjeruje da će nova kategorizacija zaživjeti do početka iduće sezone. Uglavnom to je rok koji je dan vlasnicima kampova da se usklade s novim propisima.

Iako imaju najviše kreveta, privatni iznajmljivači nemaju nikakav utjecaj na kreiranje turističke politike. Nemaju respektabilniju udrugu, nemaju svoje predstavnike u vodećim turističkim tijelima. Prije nešto više od godinu dana osnovana Hrvatska zajednica udruga privatnog smještaja još se uvijek nije izborila za pravo glasa. Predsjednik te udruge Tomo Radičević obrušit će se se na državu jer, kako kaže, pogoduje samo hotelijerima, a privatne iznajmljivače godinama ignorira.

Uglavnom, prema njegovim navodima, u Hrvatskoj postoji 54.000 privatnih iznajmljivača s 421.378 kreveta uz pretpostavku da dodatnih 20 do 30 posto radi na crno. Zbog nebrige države, kreveti privatnih iznajmljivača godišnje su u prosjeku popunjeni 42 dana, a Radičević tvrdi da je to tek polovica potencijala. Navodi da bi uz bolju skrb države mogli biti popunjeni i 80 dana. Sobe u domaćinstvu, postojeći objekti, kategoriziraju se s dvije, tri i četiri zvjezdice, apartmani u domaćinstvu s dvije do pet zvjezdica, studio apartmani u domaćinstvu od dvije do četiri zvjezdice, a kuće za odmor od dvije do pet zvjezdica.